22 Listopad 2019

Predstavnici LPZ-a Varaždinske županije učili od Finaca

Napisala 

 U razdoblju 23.-27.9.2019. godine predstavnici Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Varaždinske županije sudjelovali su na studijskom putovanju u Helsinkiju, Finska u sklopu projekta „LokalnE Inicijative za PoticanjE ZapošljavanjA u Varaždinskoj županiji – LEPEZA VŽ“.

Svrha studijskog putovanja bila je razmjena primjera dobre prakse i razmjena iskustava u radu Centara za zapošljavanje u Finskoj i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i njihovih Centara za mlade u usporedbi s Centrom za informiranje i savjetovanje o karijeri koji imamo u Hrvatskoj. 

 Putovanju su prisustvovali članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje:

  • Branka Šaško, Hrvatski zavod za zapošljavanje, predsjednica LPZ-a Varaždinske županije

  • Petra Lazić, Hrvatski zavod za zapošljavanje

  • Martina Tušek, Hrvatski zavod za zapošljavanje

  • Petra Martak, Varaždinska županija

  • Maja Lehman, Javna ustanova za regionalni razvoj Varaždinske županije

  • Nataša Mihinjač,  Razvojna agencija Sjever – DAN

  • Marin Šipek,  Razvojna agencija Sjever – DAN

  • Monika Levanić,  Tehnološki park Varaždin

U utorak, 24.9.2019.  s početkom u 9 sati održan je sastanak u Centru za mlade, Ohjaamo Navigatorn. Prezentaciju o stanju na tržištu rada održao je Harri Tiainen,  prvenstveno naglasivši da Centar nudi sveobuhvatnu uslugu za mlade, što uključuje suradnju stručnjaka svih profila i zanimanja. Naime, mladima koji dolaze potražiti pomoć kod zapošljavanja ili se samo raspitati i potražiti savjet, na usluzi su savjetnici za zapošljavanje, psiholozi, socijalni radnici, zdravstveni djelatnici, savjetnici za karijeru te učitelji i administrativno osoblje. Njihov zadatak je da prepoznaju problem te upućuju mlade osobe u odgovarajuće službe. Centar je kao takav dio Garancije za mlade te mladima nudi besplatnu sveobuhvatnu pomoć u karijeri, obrazovanju i svakodnevnom životu.

U cijelom procesu sudjeluje 30-ak stručnjaka iz različitih polja, koji s mladima održavaju redovite individualne sastanke kako bi se što bolje izašlo ususret njihovim potrebama.

Tako u Centru postoje:

  • Odjel za koordinaciju
  • Odjel za obrazovanje
  • Odjel socijalne službe i zdravstvenih djelatnosti
  • Odjel kulture i razonode
  • Odjel zapošljavanja i ekonomskih poslova

1 crop

Centar je namijenjen mladima od 15 do 29 godina starosti, te nudi tematske kao i individualne sastanke i osobni pristup svakom ponaosob.

Jedna od aktivnosti kojima se Centar bavi jesu brzi i kratki sastanci s poslodavcima na kojima se stvaraju kontakti, ostavljaju životopisi te ostvaruju poznanstva s ciljem eventualnog zapošljavanja. Osim spomenutih, Centar organizira i sastanke mentora s profesionalcima iz različitih područja te studenata i učenika, kako bi mladi stekli uvidu u pojedina zanimanja te kako bi im se približio način rada u pojedinim tvrtkama.

Input i mišljenje mladih korisnika Centra vrlo se cijeni te se tako od njih traži da ocijene pruženu uslugu, a sastanci s prijedlozima novih usluga i koncepata koji se ocjenjuju održava se 4 puta godišnje.

Broj korisnika raste iz godine u godinu pa je tako krajem 2018. ostvarena brojka od ukupno 12.619 što grupnih što individualnih posjeta, a očekuje se da će krajem 2019. taj broj biti 20% veći.

Tijekom prezentacije istaknuto je kako je kompletan sustav zapošljavanja i socijalnih povlastica povezan te kako je moguće ostvariti brojne pogodnosti i povlastice, te živjeti isključivo od socijalnih davanja. Sustav socijalne skrbi i sustav zapošljavanju su povezani te je nužno tražiti posao kako bi se ostvarili određeni socijalni benefiti.

Kako navodi Eija Kauniskangas, savjetnica u Centru, neke od glavnih aktivnosti Centra jesu sastanci s poslodavcima, gdje se nezaposleni mladi upoznaju s poslodavcima te se stvaraju poslovne veze i prilike za zapošljavanje. Niže obrazovani mladi prvenstveno traže poslove u manualnim djelatnostima kao što je građevinski sektor, dok se visokoobrazovani često zapošljavanju u raznim granama IT industrije.

Stopa nezaposlenosti mladih u Helsinkiju iznosi 7.6%.

Zaključak je da su sustavi u Helsinkiju i Hrvatskoj slični u puno pogleda (njihov Centar za mlade u nekim aspektima sličan je našem Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri), s razlikom da je sustav u Hrvatskoj u potpunosti centraliziran, dok je kod Finaca on kombinacija  donošenja odluka na nacionalnoj i regionalnoj razini.

 

2 crop

U srijedu 25.9.2019. posjetili smo E-Estonia briefing center u Tallinu, Estonija gdje smo prisustvovali prezentaciji o digitalizaciji Estonije.

Centar za informiranje o e-Estoniji izvršni je centar i inovacijsko središte u Tallinu, osnovan 2009. kao nevladina organizacija.

Kako je istaknuo Florian Marcus iz Centra, Estonija je najnaprednije digitalno društvo u svijetu s 99% državnih servisa dostupnih online 24/7. Pravo na internet u Estoniji je

zajamčeno socijalno pravo, a gotovo 90% estonskih kućanstava ima širokopojasni internet pristup. Proces digitalizacije počeo je 1991. godine nakon izlaska Estonije iz SSSR-a. 

Veliki korak u digitalizaciji je tzv. digitalni potpis kojim svaki građanin ima pristup servisima te može gotovo sve aktivnosti obavljati online. Potpis je u uporabi od 2002. godine, a ID-karticu ima 98% stanovnika Estonije. Gotovo 98% svih novootvorenih poduzeća registrirano je putem interneta, 99% svih bankarskih transakcija obavlja se putem interneta, a 95% prijava poreza ispunjava se online, što je proces koji traje oko 3 minute.

Razina digitalizacije koju je dosegla Estonija omogućava i veću političku angažiranost. Naime, od 2005. građanima je na raspolaganju sustav e-glasanja kojim se osigurava veća izlaznost na izbore, te omogućava ljudima koji žive u izoliranijim sredinama, da jednostavno daju svoj glas preferiranoj političkoj opciji. Primjenjujući sve gore nabrojano, godišnje se uštedi gotovo 2% BDP-a, te 1407 radnih sati.

3 crop

Veliki plus cijelog sustava je što svaki građanin ima mogućnost provjeriti tko se i u koju svrhu služi njegovim podacima. Tako se sprečavaju zlouporabe osjetljivih podataka, te osigurava transparentnost sustava.

Kako navodi Marcus, samo su tri stvari koje ne možete obaviti putem interneta – sklapanje braka, razvod braka i prodaja nekretnine.

Kako bi sve bilo dostupno online, fizičke dokumente prevode u digitalni oblik, a za zaštitu svih podataka odgovorna je vlada. Kako bi se zadržao nivo sigurnosti, na godišnjoj razini

organiziraju se sustavi provjere kvalitete prilikom kojih se testira i napada sustav kako bi se uklonili potencijalni sigurnosni propusti.

Četvrtak, 26.9.2019. bio je rezerviran za posjet EAIE, International education conference, konferenciji posvećenoj visokom obrazovanju. Bila je to dosad najveća takva konferencija s preko 6200 stručnjaka iz područja visokog obrazovanja, iz više od 65 zemalja. Sudjelovali su predstavnici akademskih institucija, vladine agencije te predstavnici poslodavaca.

4 crop

Nakon konferencije, slijedio je sastanak u Odjelu za zapošljavanje i ekonomski razvoj u Gradu Helsinkiju s početkom u 13 sati.. Ilkka Haahtela, vođa Jedinice za rad i imigraciju, naglasio je da se posljednjih godina kontinuirano radi na pokušaju decentralizacije sustava, čime bi se donošenje odluka vezanih uz zapošljavanje spustilo na regionalnu razinu – cilj je postići dogovor s novoizabranom vladom. Odjel je u nekim pitanjima nezavisan od države – odgovorni su za politiku inovacija, promicanje poduzetništva, zapošljavanja, međunarodne poslove i koordinaciju financiranja iz EU. Odjel se sastoji od:

    • Jedinice za inovacije i nove eksperimente
    • Jedinice za poslovne usluge
    • Jedinice za rad i imigraciju
    • Jedinice za nove tvrtke
    • Jedinice za međunarodnu suradnju

Kao bogata zemlja, raspolažu vrlo velikim budžetom – za kompletne usluge i servise zapošljavanja, osiguran je godišnji iznos od 34 535 000 eura.

Odjel između ostalog nudi financijsku potporu za nezaposlene osobe koje traže posao, kratke tečajeve za nezaposlene, te pripravništva.

Kao veliki problem države istaknuo je manjak poglavito visokoobrazovane radne snage čiji se nedostatak osjeti i u Helsinkiju. Upravo zbog toga poslodavci su sve skloniji zapošljavanju osoba starijih od 55 godina (iako je još uvijek velik udio nezaposlenih starije životne dobi). Pojedine regije obavezne su osobama starijim od 57 godina, nezaposlenima dulje od 2 godine, osigurati ugovor o radu na 6 mjeseci. Radnika nedostaje prvenstveno u ICT industriji, te inženjera različitih profila u građevinskoj industriji.

U srpnju 2019. Helsinki je imao 35 774 nezaposlene osobe (stopa nezaposlenih od 10,4%), dok je u cijeloj Finskoj stopa nezaposlenosti 10,2%.

U Helsinkiju je trenutno otvoreno gotovo 10 tisuća slobodnih radnih mjesta.

5 crop

Stručni savjetnik u Odjelu Eetu Pernu, naglasio je kako postoji vrlo velik broj ljudi koji su posljednjih godina emigrirali u Finsku (preko 100 tisuća), a ne govore jezik te su samim time teže zapošljivi na tržištu rada. Priljev emigranata se rapidno nastavlja te se predviđa da će za 10 godina u Finskoj biti oko 160 tisuća ljudi koji su doselili iz drugih zemalja, a ne govore finski ili švedski te imaju manje šanse za zapošljavanje. To je ujedno jedan od razloga zašto imaju centre za tražitelje azila i imigrante (International House Helsinki), u kojima nude stjecanje različitih vještina, strukovnih zanimanja te tečajeva kako bi ljude osposobili za tržište rada (Helsinki Skills Centre).

 

 

 

 

 

 

 

Korisni linkovi

Lokalne institucije i agencije

Fondovi

Europska unija

Agencije

Ministarstva

Zavodi

Strukovne organizacije

Bankarske i financijske institucije

Registri

Posebne e-usluge

Ostalo

Ova webstranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.
Saznaj više Slažem se Ne slažem se